Kova

Pa daj onda nazovi ove kretene iz Boscha da se ugledaju na Nintendo i da već jednom počnu koristiti ARM a ne Motorolu u svojim ECU-ima jer im je to i bolje i jeftinije - već je fakat vrijeme da ih netko dozove svijesti da ne bacaju lovu uzalud.. :lol:

ARM veliš? Pa da, ima smisla. Taj procesor se danas najviše koristi u mobitelima i Nintendo igračkama za djecu, pa zakaj ne i u VEMS-u.. :lol:

Ja ću samo reći: jeb.š topic na kojem se vas dvojica ne dokačite! :lol:

Bruce, ne budali - nije Hic arogantan, on tebe samo ismijava pa bi on zapravo bio Joker, kaj ne? :lol:

Da, da - a dobar kirurg ti mandule i kroz rit izvadi, jel? :lol: Kaj se VEMS može dobiti samo s tim procesorom ili ima i verzija s nekim boljim?

A kaj to čudo nema prioritizaciju interapta tj. kaj mu svi interupti moraju biti istog prioriteta?

Kaj nije bolje da mu ipak napraviš taj tuning? Mislim, tak buš ipak i neku lovu dobio, a ovak se sam živciraš.. :lol:

Pa kaj je burek u Kutini još uvijek zakon? Tam je burek bio odličan i prije 30 godina!

To što si ti naručio i što piše na kutiji je jedna stvar, a što si dobio je druga stvar. Ne bi ti bio prvi kojem se desila greška u pakiranju u tvornici. I sam kažeš da su istih dimenzija kao i ove koje si imao. Možda da se pokušaš obratiti proizvođaču da ti da dimenzije pa da prekontroliraš..

Nemam pojma. Ovak od oka bih rekao da bi vjerojatno trebao imati točnu drugu decimalu, ali to bi jedino Dominik mogao reći..

Ma pričamo općenito, nevezano za potrebnu preciznost teme ovog topica. Nažalost niti to neće pomoći, zato kaj (u općenitom slučaju) ne znaš na koju stranu "vuče" koji senzor. Drugim riječima sva 3 ti mogu javljati isti shit, tako da će ti i taj podatak vrijediti manje od mjerenja skinutog s jednog točnog senzora. Ali inače, ta ideja ti je ok ako imaš 3 senzora koja imaju standardnu grešku otprilike jednaku tvojoj željenoj točnosti - u tom slučaju će već uprosjećivanje mjerenja ta 3 senzora tipično dati bolji rezultat od jednog senzora.. Drugim riječima, moraš zanti koju preciznost želiš i onda moraš nabaviti senzor koji mjeri (barem) s tom tvojom željenom preciznosti. I to svaki dan, u svim temperaturama, vlazi, vibraciji, i svim drugim uvjetima. U svim drugim slučajevima - banana..

Mislio sam na spline kad trebaš interpolaciju ili na moving average kad radiš oversampling . Ono kaj sam htio reći je da ako senzor krivo mjeri nikakav oversampling niti bilo koja statistička metoda ti neće pomoći jer će ti sva mjerenja imati grešku, vjerojatno s gaussovom razdiobom među mjerenjima (iako ni to nemora biti) ali s nepoznatim odstupanjem aritm. sredine mjerenja od "točne" vrijednosti i tipično s većom std. devijacijom od točnijeg senzora. Da ne velim da će kod lošijih senzora greška više varirati u odnosu na temperaturu i druge faktore. Kad ideš mjeriti ponovo to je druga serija mjerenja - niti s tim nemožeš nadoknaditi netočan senzor. On je naprosto - netočan..

To je istina, mogu se poboljšati, ali htio sam reći da nikakvim statističkim trikovima s povećanim sampling rateom ((uprosječavanje, spline i druge metode interplolacije) u osnovi nemožeš bogznakak kompenzirati točnost senzora. U osnovi, ako je senzor točan interpolacijom ćeš relativno lagano nadoknaditi niski sampling rate, ali obrnuti slučaj je puno teži za popraviti. Osim toga, u današnje vrijeme visoki sampling rate nažalost ne govori puno o samoj točnosti senzora. Ne tako davno bilo je drukčije tj. samo vrhunksi senzori su imali i visoku točnost, danas međutim svako smeće ima dobar sampling rate..

Sorry Nikola, svaka rasprava s tobom na ovu temu je suvišna ..

Fire, ne bih htio glumiti picajzlu, ali striktno uzevši, refresh rate nema veze s točnošću. On je samo frekvencija uzimanja uzoraka tj. mjerenja, a koliko su sami uzorci (mjerenja) točni je sasvim druga stvar..

Možda. Ali možda se radi o profi senzorima gdje proizvođač garantira da će npr. raditi 5 godina u velikom rasponu temperatura okoline i vlage, i trpiti pritom znatne vibracije a da im klasa točnosti ne odstupi od deklarirane. A to onda košta.. Osim toga, Nikola, pisanje softvera za industrijske kontrolore sa skeniranjem senzora u realnom vremenu nije isto što i pisanje softvera za web stranice s pristupom nekoj maloj bazi. I ne, to se defitnivno ne radi niti u jednom od ovih jezika koje si naveo (osim u C-u, assembleru ili posebnim jezicima baš za tu namjenu). I nemoj mi samo reći da se to može napraviti i u njima, jer to me uvijek sjeti na mog šul kolegu koji je sad otorino kirurg, i koji uvijek kad malo popije elaborira tezu da se krajnici nemoraju nužno vaditi kroz usta, jer eto, ima i drugih otvora na tijelu. Istina, operacija duže traje, a bome i oporavak, smrtnost je također nešto veća nego kad se to radi kroz usta - ali nije da se ne može..

E to je već bolji put.. V bi bio konstanta, a T bi možda ipak bilo bolje računati u stupnjevima Kelvina, a ne Fahrenheita..

Specifična gustoća (težina po jedinici volumena) je kod ulja manja i zato ulje pliva na vodi. Kad sam rekao "rjeđe" mislio sam na viskozitet (ajmo reći "curivost", tj. svojstvo curenja ), a voda naravno lakše curi od ulja - a za to se u govornom jeziku često uoptrebljava izraz "rjeđi". Otud zabuna..

Imaš pravo, inače ulje ne bi plivalo na vodi. Kad sam rekao "rjeđa" mislio sam u smislu viskoznost a ne na manju specifičnu gustoću. U svakom slučaju, i dalje mislim da problem nije u pritisku koji stvara uljna pumpa. Pojednostavljeno gledano htio sam reći da će uljna pumpa dovesti i gušrće i rjeđe ulje (gušće nešto teže radi većeg otpora strujanja!) do nekog ležaja meuđutim rjeđe ulje će se "otresti" s kontaktne površine (koja se redovito rotira ili miče !) dok će gušće ulje formirati sloj tj. film koji će smanjivati trenje. Ako vam kap vode (koja je malog viskoziteta) padne na ruku možete ju gotovo svu otresti jednim brzim pokretom, s gustim uljem to nije slučaj. Zato mislim da ona priča o klepetanju hidropodizača nema veze s pritiskom nego da će gušće ulje pomoći samim svojim viskozitetom boljim formiranjem filma. Sama uljna pumpa inače mora uložiti veći rad da istu količinu gušćeg ulja vrti po sistemu. Teoretski i katran je vrlo gusto ulje, pa zamislite napor da ga pumpa mora vrtiti po sistemu, u odnosu na neko vrlo rijetko ulje (npr. jestivo)..

Nemreš od stara babe mladu curu napraviti, bez obzira koliko ju šminkaš, jel? :lol:

Mislim da to nema veze s pritiskom (ako pričamo o pritisku kojeg napravi uljna pumpa). Voda je rjeđa od bilo kojeg ulja a opet "drži" pritisak. Rekao bih da je problem u tome što je ulje na većoj temperaturi postalo prilično rijetko pa je brzo "curilo" s kontaktnih površina i tako slabije podmazivalo. Racing ulja su predviđena za rad na velikim temperaturama, ne gube gustoću, pa je tako i podmazivanje bolje. @Hic: zakaj misliš da je problem ako se takvim (race) uljima aditivima poprave svojstva tako da imaju npr. winter grade 10 (pa postanu npr. 10W60)? Misliš da time značajnije gube svojstva na visokim temperaturama?

:thumbsup:

@Raptor: 10W60. P.S. počisti stare PM-ove jer nemreš primati nove..

Uuu, ovo s maslinovim uljem je fakat jak argument! :rofl: Nažalost Hic je u pravu, "jeftino a dobro" je rijetka zvjerka na ovom svijetu, bez obzira o čemu pričamo..