Risbo

A tanki lexan - od recimo 1-2mm?

E to neznam... al sigurno netko zna

pih, nema za fiestu ni escorta ništa osim bump stopova

potokari felgu ako je njoj manja rupa... nemreš to nabiti gore a da ne sjebeš nešto... to je ipak 1mm a to je puno i za stezni dosjed

Da, većinu imamo na stanju... Zovi me na 099/312-7021 ili PM-aj....

3M SREDST.ZA UKLANJANJE SITNIH OGREB. 39044 (Scratch remover) - 92 kn 3M SREDST.ZA ČIŠĆENJE STAKLA 50586 (Glass cleaner) - 57 kn 3M SREDST.ZA ČIŠĆ.KOŽE, GUME I VINILA 39040 (Leather & vinil restorer) - 122 kn 3M SREDST.ZA SJAJ I ZAŠTITU 39030 (Performance finish)- 101 kn to su cijene bez popusta - znači još 20% dolje...

recimo 20% na kesh.... imam valjda sve od 3M, najbolje pitajte šta trebate - al može novi topic za to...nek ga otvori ko ima prvo pitanje

i to je bez popusta

Nekim čudom imam tu 3M kozmetiku u firmi Ovaj sprej za pranje stakla je 57 kn recimo

Po meni je puno važnije naštelati bump i rebound prema ponašanju auta a ne temp. guma s obzirom da na to puno više utječe.... zamislite razliku u temp. guma ako amortizer otvrdnete do kraja pa onda omekšate a kaj s dogodi kad isproba sa nagibom do kraja u obje strane.....

utjecaj na temperaturu i raspored topline po površini gume bi imali: nagib (statički, dinamički), špur, tlak u gumama, način vožnje (premotavanje, driftanje,...), masa i raspored mase auta, i to je to uglavnom (ak nisam nešto zaboravio).. Tvrdoća amortizera i opruga baš i ne utječe mjerljivo na temperaturu....

ima Grga jednu 10x13... pa probaj skemijati nešto....

ak skineš regulator, budeš driftao na svakom kočenju

masa auta više djeluje na opterećenje (pregrijavanje) kočnica nego na put kočenja.....

da, puno je nestabilniji.... neznam šta bi napravio recimo u glavi koja je na cca 100 stupnjeva... možda bi malo izgorio motor - doslovce

Sam procjeni Ozon (O3) je alotrop kisika čija se molekula sastoji od 3 atoma kisika. Ozon je plin jakog mirisa (osjeti se u zraku već pri volumom udjelu 1 ppm), plave boje. Pri temperaturi od -112°C tvori tamno-plavu tekućinu, a pri temperaturama nižim od -193° tvori ljubičasto-crnu čvrstu tvar. Slabo je topljiv u vodi, dok je u nepolarnim otapalima dobro topljiv. U velikm koncetracijama je vrlo nestabilan. U Zemljinoj je atmosferi smješten u stratosferi na visini od 20 do 50 km iznad površine Zemlje. Odgovoran je za upijanje nekih valnih duljina ultraljubičastog zračenja, a upravo zbog tog zračenja i nastaje od molekula kisika. Ozon koji nastaje u nižim slojevima atmosfere ili troposferski ozon sastavni je dio gradskoga smoga. Troposferski je ozon u neposrednom dodiru sa živim organizmima. Lako reagira s drugim molekulama, oštećuje površinsko tkivo biljaka i životinja, pa štetno djeluje na ljudsko zdravlje (dišne organe), biljne usjeve i šume. Zbog sve većeg prometa, količina ozona u troposferi u stalnom je porastu. Ozona najviše ima u stratosferskom sloju atmosfere na visini od 20/25km, zbog toga što je lakši od zraka. On apsorbira UV zračenje koje dolazi od Sunca i čije je djelovanje štetno za žive organizme. Bez stratosferskog ozona život na Zemlji ne bi bio moguć. U stratosferi ozon nastaje iz elementarnog kisika. Molekule kisika apsorbiraju UV zračenje te se fotokemijski cijepaju na atome. Nastali atomi reagiraju s molekulama kisika stvarajući ozon. Nastale molekule ozona upijaju UV zračenje te se razlažu na molekule i atome kisika. Ozon je najjače oksidacijsko sredstvo poslije fluora i vrlo je otrovan. Služi za sterilizaciju vode, operacijskih, kino i športskih dvorana te kazališta, zatim u farmaceutskoj, kozmetičkoj, tiskarskoj industriji te industriji papira, tekstila i umjetnih materijala.

E vidiš to je dobra ideja idemo spajati O2 u O3 Mogli bi proizvoditi i prodavati u spreju ozon

Za doziranje, najbolje uzmi lambdu, onda odvrni gorivo na full bogato i polagano povećavaj količinu kisika dok se lambda opet ne digne... Inače kisik NE gori nikako i ni u kojim uvjetima. Gorenje je oksidacija elemnta/tvari koja gori, dakle spajanje s kisikom. Znači benzin je neki ugljikovodik i CxHy i oksidacijom (gorenjem) nastaju CO2 i H2O Isto tako kod rezanja čelika sa kisikom se čelik mora prvo zagrijati na temp gorenja i onda se nastavlja gorenje pomoću kisika.... znači nastaje Fe3O4, odnosno željezni oksid (hrđa)

promotehna ili slične firme možda?

al onda moraš raditi mape za suho/mokro, eventualno glatki asfalt...

da, al ti je sranje ak naletiš na malo manje gripa pa ti onda priguši motor, pa onda kad opet ulovi dok se digne boost opet.... kod atmosferca je to lakše jer puno brže reagira... neznam kak bi to radilo sa g- senzorom.... probaj pa javi

postotak proklizavanja ovisi o gumama i njihovoj temp. ako imaš G- senzor možeš testirati koji postotak najbolji za tvoje gume.... A kad ideš na rejs ubaciš si podatke o trkaćim gumama a ne cestovnim.. kolko ti treba - 5 min. da se spojiš i promjeniš 2 broja....

pa na kvadu moraju biti mekani da bolje upija neravnine po terenu.... osim ak se uglavnom po cesti voziš.... onda tvrđe opruge i u pod....

pa da, čim se prednji vrte brže od recimo 20% od stražnjih oduzimaš snagu i bok....

kod otvorenog diffa nikad neznaš kako će reagirati, odnosno koji će proklizavati... Ovisi o smotanosti volana, opterećenju po kotaču (i mala neravnina može prebaciti masu poprilično). Kod lamelne špere će biti razlika u brzinama kotača u zavoju manja nego kod otvorenog diffa jer će unutarnji kotač lagano proklizavati zbog izjednačavanja brzine unutarnjeg i vanjskog kotača, a za Torsen bi rekao kao i kod otvorenog.... Neznam kolko se može postići sa G-senzorom (učenje) jer ipak imaš velike razlike u koeficijentima trenja....